Zbornik HDAP / vol. 5 / 2004.

 

Novim Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je u Republici Hrvatskoj na snazi od 30. Lipnja 2003., hrvatski je autorskopravni sustav prilagođen potrebama modernog, tzv. informatičkog društva. Njime je Republika Hrvatska ispunila međunarodne obveze iz već ratificiranih višestranih međunarodnih ugovora Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), kolokvijalno nazvanih Internet ugovorima, ali i svoje obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP) po kojem je valjalo hrvatski autorskopravni sustav uskladiti s pravnom stečevinom (acquis communautaire) Europske unije. No, iako Republika Hrvatska sada ima vrlo suvremen Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, provedba Zakona nije na zadovoljavajućoj razini. Zlouporaba i druge vrste neovlaštenih iskorištavanja autorskih djela i objekata srodnih prava još je u Hrvatskoj na vrlo visokoj razini – iznad 50%. Takvo stanje u praksi ne pogoduje hrvatskom stvaralaštvu, hrvatskoj kulturi, umjetnosti i znanosti, a ni dobroj međunarodnoj poziciji Hrvatske.
Osim na zakonodavnom planu, Hrvatska je po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP) dužna i obavezna i u praksi zaštitu autorskog prava i srodnih prava u Hrvatskoj u vrlo kratkom roku dovesti na onu razinu koja postoji u razvijenim europskim državama. Ovim će se novim brojem Zbornika Hrvatskog društva za autorsko pravo pokušati dati doprinos naporima i nastojanjima u provedbi novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Autori radova pokušali su obrazložiti pojedine odredbe novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, ukazati na njihov cilj, uputiti na kontinuitet postupaka zaštite autorskog i srodnih prava u slučaju povrede, te predložiti odgovore na brojna pitanja za koja smatraju da su se u svezi novog Zakona otvorila, ili će se tek otvoriti, kao u kazati da na neka pitanja odgovor tek treba pronaći.
Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima donosi neke novine u uređenju pravne naravi autorskog prava, te se u ovom Zborniku opisuju pravnoteorijski razlozi koji leže u podlozi uređenja autorskog prava po monističkoj koncepciji, kao i jednu od najznačajnijih njenih posljedica – prometnost autorskog prava među živima. Posebno su obrađene građanskopravna, prekršajnopravna i kaznenopravna zaštita autorskog prava i srodnih prava u slučaju povrede, pri čemu se ukazalo na novosti, ali i na kontinuitet uređenje zaštite prava u slučaju povrede po starom Zakonu o autorskom pravu i novom Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Obrađene su i neke specijalne aktualne teme: autorska djela stvorena u radnom odnosu, videogrami, računalni programi i likovna djela.
Ovaj je broj Zbornika prvi koji je nastao u suradnji Hrvatskog društva za autorsko pravo i Narodnih novina d.d. što je uredništvu dalo novi poticaj, a Zborniku novu kvalitetu. Uredništvo se nada da bi ta suradnja trebala pridonijeti pristupačnosti ovog Zbornika široj stručnoj javnosti, ali i autorima i nositeljima srodnih prava, kao i korisnicima autorskih djela i objekata srodnih prava. Uredništvo se također nada da je riječ o početku dugotrajnije suradnje i zahvaljuje Narodnim novinama d.d. što su prepoznale važnost ovog Zbornika za širu, a posebice stručnu javnost.

Uredništvo


HDAPZbornik HDAP / vol. 5 / 2004.