Ovaj rad bavi se jednim aspektom inače dosta čestog problema, a to je problem neusklađenosti istih pojmova ne samo u različitim propisima (iste ili različite razine po donositelju, istog ili različitog vremena donošenja i/ili stupanja na snagu, istog ili različitog svojstva općeg ili posebnog propisa), nego ponekad i unutar istog propisa. Taj naizgled samo formalni problem lako prerasla u suštinski problem i lako može uzrokovali ili barem doprinijeti pravnoj nesigurnosti i vladavini neprava na određenom pravnom području. In concreto, u radu je analiziran međusobni odnos ZASP i ZOO glede pojma štete i međusobni odnos ZASP i OZ glede jednog aspekta bračne stečevine, pri čemu je ukazano na postojeće dvojbe u tumačenju te izveden zaključak de lege lata, na način da je i bez promjene zakonskog teksta moguće tumačiti te pravne norme na način da se izbjegnu veći problemi i postigne, što je ili bi barem trebao biti ratio legis, ali bi, unatoč tome, de lege ferenda bilo korisno (makar ne i nužno) uvesti određene promjene, od kojih jedan dio (mnogo viši stupanj jedinstvenosti pravnog sustava) daleko nadilazi neposrednu temu ovog teksta i vrijedi za hrvatski pravni sustav u cijelosti.

Zbornik Hrvatskog društva za autorsko pravo, 7(2006); str. 49-66.

Preuzmite puni tekst članka u PDF formatu
HDAPHrvoje Kačer // (Ne)usklađenost nekih pojmova iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, Obiteljskog zakona i Zakona o obveznim odnosima